Ljekovitost kupina – od korijena do ploda

Iako se mnogi vole zasladiti ukusnim kupinama, malo tko zna za ljekovite čimbenike istoimene biljke u cijelosti.

Kupilek

Bogata organskim željezom, kupina je postala nezamjenjiva u prehrani djece, trudnica, dojilja i osoba starije životne dobi. Zagovarači zdravog načina života preporučuju jesti samonikle kupine u velikim količinama jer djeluju umirujuće i poboljšavaju probavu.

Fenolni spojevi, koje sadrži kupina sprečavaju oksidaciju LDL kolesterola, odlažući pojavu ateroskleroze i sprečavaju pojavu bolesti srca i krvnih žila.

Zbog visokog sadržaja kalija i malog udjela natrija, kupina je korisna za oboljele od hipertenzije jer utječe na sniženje krvnog tlaka.

Golatanin kao sastojak kupine uništava bakterije, među kojima je najznačajnija Escherihia coli i Salmonela enteritidis, a također djeluje i antivirusno.
Kupina se u narodnoj medicini koristi protiv dijareje pri čemu je posebno djelotvorna kod djece i primjenjuje se u obliku sirupa.

Plod kupine djeluje blago laksativno, a koristi se također u liječenju hemoroida i raznih površinskih ozljeda.

Eksterno se upotrebljava kao antiseptik kod angine, faringgitisa, gingivitisa, kožnih bolesti te za ispiranje usta u slučaju upale.

Velik udio antocijana u plodu kupine inhibira rast kancerogenih stanica u jednjaku. Antocijani su već dugi niz godina poznati kao komponente koje djeluju antikancerogeno. Iako većina crvenog i tamnog voća i povrća sadrži visok udio antocijana, brojna istraživanja pokazuju da je djelovanje antocijana iz kupine najdjelotvornije u prevenciji karcinoma grla.

Sok i meso bobica kupine bogati su i karotenima, koji štite osjetljive sjemenke od slobodnih radikala. Kad se unesu u tijelo, jačaju cjelokupni imunološki sustav organizma.

Listovi kupine koriste se za pripremu čaja od kojeg se rade oblozi za liječenje podbuhlosti lica i očiju, dok sok od kupina djeluje poticajno na rad jetre.

Djelotvorne tvari koje se nalaze u kupinama jačaju vezivno tkivo i stjenke žila, čime se usporava proces starenja.

Što je slabokrvnost ili anemija?

Slabokrvnost ili anemija je stanje kada nema dovoljno hemoglobina ili eritrocita u krvi, što uzrokuje slabiju opskrbu tkiva kisikom. Za izgradnju hemoglobina neophodna je dovoljna količina željeza. Slabokrvnost uzrokovana manjkom željeza je najčešći oblik anemije koji se javlja u djece i trudnica.

Glavni uzroci sideropenične anemije su: manjak željeza u hrani, povećane potrebe organizma tokom rasta, trudnoće i dojenja, poremećaj apsorpcije željeza i dugotrajna krvarenja. Najosjetljivije skupine za razvoj anemije su djeca i adolescenti zbog povećanih potreba za željezom tijekom rasta i razvoja, žene u generativnoj dobi, trudnice, dojilje i sportaši.

Znakovi slabokrvnosti su brzo umaranje pri naporu, gušenje, lupanje srca, omaglica, česte glavobolje, razdražljivost i bljedoća kože i sluznica. Pravilna prehrana je značajan čimbenik u sprječavanju razvoja anemije, a posebno kod osjetljivih skupina populacije.

Iz povijesti medicine

Starorimski povjesničar Plinije uočio je ljekovita svojstva kupine i njeno djelovanje na upalne procese u ustima i organima za probavu.

Grčki liječnik Dioskorid preporučivao je kupinu za liječenje organa za probavu, kod stezanja maternice, za smirenje bolova kod hemoroida te za zacjeljivanje rana i čireva.

Liječnik Matioli (1570.) tvrdio je (a iskustvo mu je to potvrđivalo) da korijen kupine kuhan u vinu ili usitnjen u prah rastvara bubrežni kamenac.

Sv. Hildegarda je u srednjem vijeku pripisivala kupini ljekovita svojstva i preporučivala je za liječenje kašlja, migrene, zubobolje i protiv unutarnjih krvarenja.